The boy and the heron

Kadr ź filma «Chłopčyk i ptuška». Fota: studyja Ghibli

«Chłopčyk i ptuška», pieršy poŭnamietražny film režysiora z tych časoŭ, jak jon vyjšaŭ na piensiju paśla stužki «Padymajecca viecier» ŭ 2013 hodzie, maje ŭsie admietnyja rysy Mijadzaki: antrapamorfnyja žyvioły, malusieńkija babuli ź niepraparcyjnymi rysami tvaru, jakija mohuć być čaroŭnymi istotami, i panadliva namalavanaja ježa — animavany džem litaralna kapaje z ekrana. 

U Mijadzaki zastałosia mała siurpryzaŭ, ale, pakolki hety film prezientujecca jak apošni i vychodzić paśla doŭhaha pierapynku, usie hetyja pryjomy nahadvajuć suciašalnyja abdymki, u jakich chočacca zatrymacca.

Historyja chłopčyka, padobnaha da samoha režysiora 

U 1944 hodzie, kali budučamu majstru anime Chajao Mijadzaki było try hady, jaho siamja źjechała z Tokia ŭ sielskuju miascovaść. Baćka Mijadzaki pracavaŭ na zavodzie pa vytvorčaści źniščalnikaŭ, i samyja rannija ŭspaminy junaha Chajao, jak jon kazaŭ u intervju, byli źviazany z vajnoj i stracham, — raspaviadaje Alisa Vilkinsan u ahladzie dla New York Times.

Machita Maki, hałoŭny hieroj filma «Chłopčyk i ptuška», naradziŭsia prykładna na dziesiać hadoŭ raniej za svajho stvaralnika, ale pamiž ich žyćciom jość vidavočnyja suviazi. Praz try hady paśla pačatku Druhoj suśvietnaj vajny maci Machita hinie padčas bambardziroŭki takijskaj balnicy. Heta padzieja pakazana impresijanistyčna — tak, jak kali b jana była ŭbačanaja ŭ paŭtaralnym kašmary. U nastupnym hodzie Machita i jaho baćka pierajazdžajuć u sielskuju miascovaść, dzie ŭdaviec ženicca ź siastroj maci — Nacuka. Machita sumuje i pačuvajecca absalutna niaščasnym u svaim idyličnym novym domie. Jaho pieraśleduje adčuvańnie, što jon moh by vyratavać svaju maci. Hora jak byccam prybiraje miažu pamiž ujaŭnym i realnym žyćciom. 

Hetaja razmytaść miažy pamiž śvietami — admietnaja rysa tvoraŭ režysiora, čyje filmy zaŭždy stanoviacca svojeasablivymi voknami ŭ padśviadomaść. U intervju, sabranych u knizie «Zychodny punkt: 1979—1996», Mijadzaki kazaŭ pra ŭsieahulnuju «tuhu pa zhublenym śviecie», jakuju jon admaŭlajecca nazyvać nastalhijaj, bo jaje adčuvajuć navat dzieci. My prahniem nie taho, što pamiatajem, a taho, čaho my naohuł nikoli nie pieražyvali — a tolki adčuvali ŭ svaich mrojach. U śnie ž tuha vyryvajecca na volu. 

«Tyja, chto zajmajecca animacyjaj, — kazaŭ Mijadzaki, — heta ludzi, jakija marać bolš, čym inšyja, i chočuć pieradać hetyja mary inšym». 

The boy and the heron

Kadr ź filma «Chłopčyk i ptuška». Fota: studyja Ghibli

Čaroŭnyja i tryvožnyja — filmy pra dziaciej, ale nie dla dziaciej 

Adnojčy, kali Machita znachodzicca z Nacuka niedaloka ad doma, jon zaŭvažaje hihanckuju čaplu. «Jaki redki vypadak», — kaža jana. «Raniej jana nikoli nie zalatała ŭnutr». Niešta tut nie tak. Babuli adhavorvajuć Machita ad taho, kab jon chadziŭ na viežu i raskazvajuć pužalnyja historyi pra jaho źnikłaha dziadulu. Ale čapla praciahvaje źjaŭlacca, zavablivaje chłopčyka da viežy i kpić z zabaronaŭ babul. Maci Machita, śćviardžaje čapla, zusim nie pamierła. Ci bačyŭ jon jaje trup?

Hora Machita stanovicca krynicaj jaho tryvohi ŭ chaatyčnym, niestabilnaj śviecie, razburanym darosłymi, jakija, zdajecca, pavinny byli nieści adkaznaść za jaho stabilnaść. 

Čaroŭny śviet, stvorany Mijadzaki, na žal, nie jość biaśpiečnym. Dziejańnie filma adbyvajecca da taho, jak bomby byli skinutyja na Chirasimu i Nahasaki, ale adčuvańnie taho, što śviet razvalvajecca na kavałki, užo destabilizuje hałoŭnaha hieroja. Jaho žach znachodzić svoj vychad u snach.

Choć filmy Mijadzaki lubiać dzieci, časam jany vyhladajuć jak zusim nie dla dziaciej. «Chłopčyk i ptuška» niezvyčajny ŭ płanie siužetu, i jaho lepš usprymać jak vizualnaje ese, čym jak «składnuju historyju»; heta praca čałavieka, jaki abdumvaje žyćcio ź jaho kančatkovaha punktu. Hieroj błukaje pa śvietach, jakija źlivajucca adzin z adnym. Bušuje mahičny ahoń, dušy novanarodžanych i miortvych źmiešvajucca, a los suśvietu vyznačajecca niezrazumiełym čynam.

The boy and the heron

Kadr ź filma «Chłopčyk i ptuška». Fota: studyja Ghibli

Choć u suśvietnym prakacie film atrymaŭ nazvu «Chłopčyk i ptuška», u Japonii stužka vyjšła ŭ lipieni z aryhinalnaj nazvaj «Jak ty žyvieš?». Jana ŭziataja z ramana Hienzabura Josina 1937 hoda. Adździaleńnie takijskaj palicyi pasadziła piśmieńnika ŭ turmu za sacyjalistyčnaje myśleńnie: tady było daručana vykaranić antyaŭtarytarnaje myśleńnie ŭ litaratury i mastactvie. Paśla vyzvaleńnia jaho zaprasili pryniać udzieł u napisańni sieryi knih dla moładzi, i jon mieŭ namier apublikavać padručnik pa etycy, jaki dapamoža moładzi žyć hodna i mieć svabodnaje myśleńnie. Viedajučy pra niebiaśpieku takoj ščyraści, redaktar prapanavaŭ Josina zamiest hetaha napisać raman.

Siońnia hety tvor ličycca kłasikaj i raspaviadaje pra padletka, jaki zmahajecca ź pieramienami paśla śmierci svajho baćki. Jaho dziadźka piša jamu listy z paradami z nahody prablem, ź jakimi sutykajecca jaho plamieńnik. Raman zaviaršajecca tym, što apaviadalnik zadaje čytaču pravakacyjnaje pytańnie, vyniesienaje ŭ nazvu («Jak ty žyvieš?»), i tym samym robić častkaj historyi, a nie prosta pasiŭnym suziralnikam. 

Choć film nie zasnavany na ramanie, elemienty historyi Josina ŭspłyvajuć paŭsiul. Ale samaja jasnaja suviaź vyjaŭlajecca ŭ toj momant, kali Machita vypadkova traplaje ŭ stosie knih na kopiju ramana «Jak ty žyvieš?». Na farzacy jon znachodzić adrasavanuju jamu zapisku ad maci.

The boy and the heron

Kadr ź filma «Chłopčyk i ptuška». Fota: studyja Ghibli

U «Chłopčyku i ptušcy» Mijadzaki daśleduje temu hora i zamahilnaha žyćcia, heta stały i adnačasova radasny rozdum pra śmierć i spadčynu. Śmierć pakazana jak novy pačatak, pierachod u inšy čas i miesca, dzie ništo realnaje nie zdajecca kančatkovym. 

Film nie źjaŭlajecca pavučańniem, heta chutčej frahmientarnaje vykazvańnie, jakoje padšturchoŭvaje da razvažańniaŭ, adnak u im trochi prostaj navuki. Machita daviedajecca, što jon nie moža vyratavać śviet u adzinočku, i jamu nie varta sprabavać. Kachańnie i mastactva, zbałansavanyja razam, — voś toje, jak čałavieku ŭdajecca isnavać biez złości i strachu.

Bolš pra kino:

Ź jakoha rajona, čušpan? Što za sieryjał «Słova pacana», jaki rvie rejtynhi

Na jutubie źjaviŭsia zabaronieny ŭ Rasii film Sakurava «Kazka». Jaho apublikavaŭ kanał Ksienii Sabčak

Bitvy, seks i Baradzino. Raskazvajem, ci varta hladzieć novy «Napaleon»

Jakija filmy pieramahli na kinafiestyvali «Paŭnočnaje źziańnie» i jaki staŭ samym papularnym

Клас
12
Панылы сорам
0
Ха-ха
1
Ого
1
Сумна
0
Абуральна
1